Preuzeto sa www.pravno-informacioni-sistem.rs
Redakcijski prečišćen tekst
Na osnovu člana 22a. Zakona o zaštiti na radu (“Službeni glasnik RS”, br. 42/91, 53/93, 67/93 i 48/94),
Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja donosi
PRAVILNIK o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova
“Službeni glasnik RS”, br. 53 od 27. novembra 1997, 14 od 20. februara 2009- dr. uredba; II. MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU; 20. Betonski radovi
20. Betonski radovi
Član 88.
Betonskim radovima (betoniranje), u smislu ovog pravilnika, smatraju se prevoz ili prenos po objektu i ugrađivanje sveže betonske mase, a zatim nega ugrađene betonske mase za vreme odležavanja u oplati.
Pre početka betoniranja obavljaju se pripreme za bezbedan rad radnika, i to:
1) na ivice preko kojih može da dođe do pada u prostor dubok preko 1,0 m postavlja se zaštitna ograda;
2) iznad armature postavljaju se staze za ručni prenos ili prevoz betonske mase i kretanje radnika, zatim radni podovi za prijem sveže betonske mase kad sudove prenosi dizalica, radni podovi za ubacivanje mase u oplatu, staze za kretanje radnika pri ugrađivanju i ravnanju površine ugrađenog betona; staze i radni podovi izrađuju se i postavljaju u skladu sa odredbama čl. 66 – 71. ovog pravilnika;
3) staze i radni podovi ne smeju se oslanjati na armaturu, nego moraju da imaju sopstvene oslonce postavljene na oplatu;
4) oštri vrhovi ili ivice spojnih i drugih delova armature uklanjaju se, podvijaju ili pokrivaju;
5) čišćenje oplate i ugrađene armature od prljavštine i otpadaka mlazom vode ili vazduhom pod pritiskom, izvode se tako da ne dođe do povređivanja radnika ili lica koja se kreću u blizini, usled udara odbačenih čestica ili predmeta;
6) kad se betonira noću ili kad dnevno svetlo nije dovoljno, postavlja se električna rasveta, koja treba da obezbedi osvetljenost od najmanje 250 Lx na mestu ugradnje betona, a najmanje 120 Lx na prilazima i stazama;
7) električni urađaji za ugrađivanje betona moraju da imaju transformisan napon najviše do 42V, a prenosne svetiljke sa pripadajućim pokretnim kablovima do 24V;
8) kod kontrukcija većih raspona (hale, mostovi i sl.) postavljaju se slegomeri ili se vrši geodetsko osmatranje ugiba i ponašanja konstrukcije skele pri nanošenju opterećenja ugrađivanjem sveže betonske mase.
Član 89.
Betoniranje počinje isključivo po naređenju rukovodioca radova ili od njega određenog odgovornog radnika.
Pri betoniranju se sprovode sledeće mere zaštite na radu:
1) sudovi za transport sveže betonske mase koje donosi i odnosi dizalica ne smeju da se prenose preko glava radnika;
2) prihvat sudova sa betonskom masom koji vise o kuki dizalice vrši se pomoću sigurnosnih konopaca za usmeravanje, a kad rukovalac dizalice sa svog radnog mesta nije u mogućnosti da u potpunosti prati kretanje tereta, usmeravanje obavlja radnik osposobljen za davanje znakova (signalista);
3) spuštanje na radni pod mora da bude izvedeno bez udara i njihanja, a odvezivanje od kuke dizalice može da usledi tek pošto je sud stabilno oslonjen, kad se može pristupiti izlivanju mase;
4) sud ne sme da se pretovaruje betonskom masom;
5) pri ugrađivanju betonske mase pervibratorom radnik mora da bude čvrsto oslonjen, da ne izgubi ravnotežu pri uranjanju igle pervibratora u betonsku masu;
6) kad se sveža betonska masa doprema na mesto ugrađivanja pumpom za beton, mora stalno da se kontroliše ispravnost nastavaka, pogotovu fleksibilnog creva i cevovoda, kao i priključka fleksibilnog creva na cevovod;
7) fleksibilno crevo ne sme se oštro previjati, niti pri rukovanju sa njim pomerati nosač cevovoda, koji može u povratnom hodu da odbaci radnika;
8) pri betoniranju i pranju fleksibilno crevo ne sme da bude upereno u radnike;
9) kod prijema betonske mase automešalicom ne sme da se isipava masa iz bubnja, dok se metalni zglavkasti žljeb („riža”) ne pričvrsti i obezbedi od iznenadnog pomeranja;
10) pre nego što se pristupi polivanju ugrađene betonske mase uklanja se električna instalacija, koja je služila pri betoniranju;
11) nasilno skidanje oplate sa betonskih površina pomoću dizalice, zabranjeno je.