Preuzeto sa www.pravno-informacioni-sistem.rs
Redakcijski prečišćen tekst
Na osnovu člana 22a. Zakona o zaštiti na radu (“Službeni glasnik RS”, br. 42/91, 53/93, 67/93 i 48/94),
Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja donosi
PRAVILNIK o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova
“Službeni glasnik RS”, br. 53 od 27. novembra 1997, 14 od 20. februara 2009- dr. uredba; II. MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU; 25. Izgradnja mostova
25. Izgradnja mostova
Član 122.
Prilaz po terenu svakom stubnom mestu i prostor oko stuba mosta uređuje se tako da radnicima bude obezbeđeno bezbedno kretanje i rad pri izradi temelja, tela i ležišne grede stuba.
Oslonci i temelji pomoćnih konstrukcija kao što su radne i noseće skele, oslonci stubova toranjske dizalice, kranske staze i drugih gradilišnih objekata zaštićuju se ili postavljaju tako da ne dođe do nepovoljnog dejstva atmosferskih, površinskih i podzemnih voda, da bi se izbeglo nepredviđeno sleganje ili pomeranje.
Oslonci i temelji i okolno zemljište moraju da se povremeno pregledaju, a naročito posle vremenskih nepogoda, visokih vodostaja ili drugih prekida rada.
Kad se temelj stuba izrađuje u jami sa podzemnom vodom, primenjuju se mere zaštite od opasnog dejstva vode sa strane i odozdo.
Prilikom crpljenja provirne vode iz temeljne jame mora da se vrši stalno osmatranje stanja i ponašanja primenjenih mera zaštite.
Član 123.
Na radnim platformama sa kojih se vrši izrada stuba mosta, obezbeđuju se ojačana mesta za prijem tereta i bezbedna mesta na koja se mogu radnici skloniti, dok je teret u vazduhu.
Svaki teret koji se upućuje dizalicom na stub pre podizanja proverava se da li je ispravno vezan za kuku dizalice i da li je pripremljen za bezbedno dizanje i prenos.
Konstrukcija mosta povezuje se sa terenom propisanim prilazom (stepeništem) izrađenim za najnepovoljnije opterećenje koje može da se nađe na njemu. Prilazna konstrukcija povremeno se pregleda i održava u ispravnom stanju.
Ako se konstrukcija mosta izrađuje na licu mesta (betonira) na nosećoj skeli ili se gotovi elementi montiraju na privremene oslonce, noseća skela ili privremeni oslonci ne smeju da budu opterećeni dok se ne izvrši pregled od strane stručnih radnika i zapisnički ne odobri upotreba.
Član 124.
Posebne tehnologije za izgradnju pojedinih elemenata ili delova mosta kao što su fundiranje stubova pod zaštitom priboja ili zagata, spuštanje otvorenih bunara, izgradnja stubova kliznom oplatom, montaža betonskih nosača lansirnom rešetkom, postavljanje ivičnih elemenata kolovozne ploče pomoću pokretne viseće radne skele i druge posebne tehnologije mogu se primenjivati samo ako su sprovedene mere zaštite na radu pri postavljanju ili izradi, upotrebi, pomeranju ili kretanju, održavanju i uklanjanju posle upotrebe, o čemu mora biti urađena dokumentacija u skladu sa odredbama člana 3. ovog pravilnika.
Član 125.
Kad se radovi izvode na vodi, na obali mora da bude obezbeđen siguran prilaz za radnike i plovila, zatim bezbedan prevoz radnika plovilom do radnih mesta na reci i siguran prilaz plovila i izlazak, odnosno ulazak radnika u plovilo na mestu rada.
U blizini mesta rada ili u slučaju tekuće vode nizvodno od mesta rada, na ili iznad površine vode uspostavlja se dežurstvo spasioca sa plovilom snabdevenim priborom za spasavanje i prvu pomoć.
Spasilac može da bude samo provereni plivač, osposobljen za rukovanje spasilačkim plovilom, spasilačkim priborom i za pružanje prve pomoći.
Spasilačko plovilo ne može se koristiti za druge svrhe.
Na radna mesta na koja se zbog procesa rada ne može postaviti i zaštita od upada u vodu, ako je dubina vode preko 1,5 m, zabranjen je pristup radnicima neplivačima.
Za vreme maglovitih dana, naročito u jutarnjim časovima, obezbeđuju se signalna svetla za maglu radi orijentacije pri rečnom prevozu.
Kad se radovi izvode na plovnoj vodi, oznake i signalizacija gradilišnog saobraćaja plovilima moraju da budu izvedene u skladu sa propisima o unutrašnjoj plovidbi i da imaju saglasnost nadležnog organa.
Član 126.
Šipovi koji se izrađuju u tlu pomoću čelične radne cevi koja se utiskuje u zemljište istovremeno sa iskopom i pod čijom zaštitom se betonira stablo šipa uz postepeno izvlačenje radne cevi u koju je ubačen vazduh pod pritiskom kojim se beton ugrađuje, mogu da se izvode na suvom ili na vodi, pa se dokumentacija o zaštiti na radu izrađuje u zavisnosti od toga koja se tehnologija izrade primenjuje na gradilištu.
Dokumentacija o merama zaštite na radu u delu detaljnog opisa i prikaza radnog procesa treba da obuhvati pripremu na gradilištu, postavljanje radne cevi u vertikalan položaj, iskop sa kontrolama, postavljanje armature u radnu cev sa kontrolama, betoniranje i ugrađivanje betona sa vađenjem cevi i kontrolama i postavljanje radne cevi u nov radni položaj ili odlaganje cevi.
Dokumentacija o merama zaštite na radu izrađuje se na osnovu uputstva proizvođača opreme i uređaja, propisa o zaštiti na radu, tehničkih propisa i jugoslovenskih standarda koji se odnose na upotrebu, održavanje i montažu opreme, kao i tehnologiju izrade.
Član 127.
Gornja površina uređaja (zamajac) za kružno kretanje radne cevi može se koristiti pri izradi šipa kao radna platforma, ako su osim stabilnosti radne cevi i uslova da je zamajac pravilno i sigurno, u smislu uputstva proizvođača, postavljen na glavu radne cevi, ispunjeni i sledeći uslovi:
1) uređaj i radna cev jesu u stanju mirovanja i osigurani od iznenadnog stavljanja u pokret;
2) na spoljnim ivicama uređaja postavljena je zaštitna ograda sa ivičnom zaštitom od pada predmeta;
3) radnici koji se nalaze na uređaju vezani su preko zaštitnog opasača i sigurnosnog užeta za siguran oslonac na uređaju, radi sprečavanja upada u otvor radne cevi;
4) pristup na uređaj u radnom položaju dozvoljen je isključivo radnicima osposobljenim za ove radove i zdravstveno sposobnim za rad na visini.
Član 128.
Površina uređaja ne sme da bude klizava: blato ili masne mrlje moraju da se uklanjaju odmah posle nanošenja.
Na uređaju je zabranjeno ostavljanje materijala, alata i predmeta koji mogu da padnu usled rotacije uređaja.
Sastavni delovi uređaja i instalacije na uređaju proveravaju se pre stavljanja uređaja u pokret, da li su pričvršćeni i pravilno spojeni ili nastavljeni.
Dok je uređaj u pokretu ne smeju se vršiti nikakve popravke niti radovi na uređaju i instalaciji.
Kretanje radnika ispod i u polju delovanja pokretnih delova uređaja, dok je uređaj u pokretu, zabranjeno je.
Penjanje radnika na uređaj i kretanje ispod uređaja i kada uređaj miruje, dok se radna cev ne obezbedi od propadanja, zabranjeno je.
Komandni pult kojim se upravlja kretanjem zamajca i dovodi vazduh u uređaj, mora da bude tako postavljen da se radnik – pultista istovremeno dogleda sa dizalicom, rukovaocem kompresora i rukovodiocem smene, pod čijim neposrednim komandama i uputstvima se obavljaju radne operacije na izradi šipa.
Dok nije izvršena provera priključka sigurnosnog poklopca za glavu radne cevi i provera veze čelične užadi kojom se sigurnosni poklopac vezuje za kuku dizalice, ne sme se pristupiti podizanju cevi.
Dok nije izvršena provera funkcije ventila sigurnosti na sigurnosnom poklopcu ne sme se upuštati komprimovani vazduh u radnu cev.
Član 129.
Za prilaz na radnu platformu na zamajcu koriste se kudeljne ili plastične („mornarske”) lestve, koje u gornjem kraju moraju da budu zakačene za konstrukciju zamajca i osigurane od ispadanja, a u donjem kraju pričvršćene ili pridržane od drugog radnika, da se ne klate.
Pored lestvi postavlja se i sigurnosni konopac obešen na dohvat ruku radnika koji se služi lestvama, posebno pričvršćen i osiguran od ispadanja.
Istovremeno korišćenje lestvi od dva ili više radnika, zabranjeno je.
Dužina lestvi i sigurnosnog konopca veća je najmanje 1,0 m od visine zamajca u najvišem položaju od terena.
Rukovodilac smene pre početka rada smene pregleda ispravnost lestvi i sigurnosnog konopca i njihovog pričvršćenja, što ponavlja i prilikom svakog spuštanja zamajca na zemlju.
Član 130.
Dizalica u radnom položaju za izvlačenje radne cevi sa zamajcem, mora da ima nosivost najmanje 25% veću od ukupne težine uređaja i radne cevi za izradu šipa.
Dužina radne cevi za izradu šipa određuje se tako da pri izvlačenju cevi sa zamajcem u najvišem položaju, zamajac ne dodiruje strelu dizalice, a u donjem kraju da se radna cev može bez smetnji premestiti u cev vođicu („prethodna cev”) za novi šip.
Član 131.
Na komandnom pultu za vazduh paralelno se postavljaju dva podjednako baždarena manometra radi međusobne kontrole ispravnosti.
Pritisak vazduha u unutrašnjosti radne cevi u fazama izvlačenja ne bi trebalo da bude veći od 1,5 bara.
Član 132.
Posebne mere koje se preduzimaju u cilju obezbeđenja radnika koji se spušta u radnu cev moraju da budu propisane u dokumentaciji o merama zaštite na radu pri izradi šipova.
Pored mera iz stava 1. ovog člana pri spuštanju radnika u radnu cev sprovode se i sledeće mere:
1) pre ulaska radnika proverava se prisustvo otrovnih i eksplozivnih gasova u cevi;
2) ako se unosi električna struja u cev, električne svetiljke priključuju se na sniženi napon do 24V, a uređaji na električni pogon priključuju se na napon od 42V;
3) radnik se može spuštati u cev samo kad nema mogućnosti da dođe do naglog prodora podzemne vode ili zemljanog materijala u cev;
4) ivice otvora obezbeđuju se od upada predmeta u cev;
5) unošenje i iznošenje materijala, alata i opreme obavlja se pre i po izlasku radnika iz cevi;
6) obustavljaju se svi drugi radovi na grupi šipova kojoj pripada šip u čiju radnu cev se spušta radnik;
7) za vreme rada radnika u cevi uređaj ne sme da bude u pokretu i osigurava se od neočekivanog stavljanja u pokret;
8) pre ulaska radnika, cev se osigurava od propadanja i prevrtanja.
Član 133.
Prilikom ulaska, rada i izlaska radnika iz radne cevi radnik se obezbeđuje na sledeći način:
1) vezuje se preko sigurnosnog opasača za donji kraj sigurnosnog užeta, dok je gornji kraj vezan za radnu platformu, na dohvat ruku dežurnih radnika;
2) na radnoj platformi zamajca dva radnika stalno se dozivaju sa radnikom u cevi, a u slučaju hitne potrebe pomoću sigurnosnog konopca pomažu da radnik izađe iz radne cevi;
3) u toku boravka u radnoj cevi mora da nosi na glavi zaštitni šlem;
4) pre ulaska spuštaju se lestve, čija je ispravnost prethodno proverena, a gornji kraj pričvršćen za radnu platformu i obezbeđen od ispadanja; prilikom kretanja po lestvama stalno je vezan sigurnosnim konopcem koga ručno popuštaju ili zatežu dežurni radnici na radnoj platformi;
5) pored radnika spušteno je i čelično uže dizalice, kao rezervni način za izvlačenje radnika u slučaju hitne potrebe, zbog čega dizaličar mora biti u kabini dizalice za sve vreme boravka radnika u radnoj cevi, a dizalica proverena da je u ispravnom stanju;
6) u slučaju postojanja ili mogućnosti postojanja vode u radnoj cevi mora da bude opasan sigurnosnim pojasom za plivanje;
7) ulazak, rad i izlazak radnika iz radne cevi obavlja se uz stalni nadzor odgovornog radnika.
Član 134.
Proširenje donjeg kraja šipa izvodi se podvodno pomoću mehaničkog dleta, a u suvom kopa se ručno.
Ručno može da se proširuje donji deo šipa samo u zemljanim materijalima kod kojih nema podzemne vode i kod kojih ne može da dođe do obrušavanja.
Proširenje donjeg dela šipa kad se radi ručno, ne sme da bude veće visine od 1,0 m, a ugao omotača prema horizontalnoj ravni ne manji od 60ş. Kod šipova prečnika ispod 120 cm proširenje se ne radi.
Proširenje se izrađuje tako da se u radnoj cevi izvrši mehanički iskop do kote fundiranja šipa, zatim se cev podigne za 1,0 m i obezbedi od propadanja posebnom konstrukcijom postavljenom na sigurne oslonce na terenu, posle čega se preduzimaju mere iz čl. 132. i 133. ovog pravilnika.
Sa iskopom proširenja može da se otpočne pošto su obavljene provere da ispod noža radne cevi i okolnog zemljanog materijala nema procurivanja vode niti znakova obrušavanja.
Radnik kopa proširenje u slojevima odozgo nadole i iskopani materijal baca na sredinu, odakle se mašinski povremeno izbacuje uz prethodni izlazak radnika iz radne cevi.
U toku iskopa proširenja radnik mora stalno da prati da li se u potkopu pojavljuju znaci vlaženja ili obrušavanja i o tome obaveštava radnike na radnoj platformi.
Član 135.
Otvoreni bunari primenjuju se najčešće u cilju izrade temelja u zemljanim materijalima sa podzemnom vodom ili u plitkim stajaćim vodama i vodotokovima, kad se količina provirne vode može savladati pumpama, pri čemu se crpljenje vrši istovremeno sa iskopom.
Redosled, dubina i način iskopa pojedine faze izvode se u zavisnosti od vrste zemljanog materijala, količine protoka podzemne vode, oblika i težine bunara, što za neku fazu iskopa i spuštanja bunara, treba da bude propisano dokumentacijom o izradi i spuštanju bunara.
Dopunska dokumentacija o merama zaštite na radu (poseban elaborat o merama zaštite na radu) mora da propiše mere zaštite na radu za svaku fazu, odnosno radnu operaciju.
Rad radnika na spuštanju otvorenog bunara obavlja se uz neprekidan nadzor odgovornog stručnog radnika.
Član 136.
Iskop u otvorenim bunarima obavlja se ručno ispod noža (donja ojačana ivica zidova bunara), dok iskop središta može da se obavlja i mašinskim putem.
Kanali ispod noža bunara kopaju se u simetričnom rasporedu radi ravnomernog spuštanja bunara, a iskopani materijal se odbacuje na središte.
Za vreme iskopa noža i spuštanja bunara zabranjeno je iznošenje iskopanog materijala.
Obavljanje radova u gornjem delu bunara, dok radnici u donjem delu rade, zabranjeno je, ukoliko nije postavljena zaštita od padajućih predmeta na radnike ili ako su predmeti podložni padu učvršćeni i obezbeđeni od pada.
Član 137.
U svakoj fazi rada, na dno bunara mora da bude obezbeđen silaz, odnosno sa dna bunara izlaz u skladu sa odredbama člana 23. ovog pravilnika.
Osim stalnog silaza, odnosno izlaza mora da bude obezbeđen najmanje još jedan rezervni, koji se koristi u slučaju hitne potrebe.
Član 138.
U unutrašnjost bunara uvođenje električne struje napona preko 42V, zabranjeno je. Motori sa unutrašnjim sagorevanjem mogu se upotrebiti samo ako je obezbeđena izmena vazduha. Električni uređaji i instalacija moraju da budu izrađeni u vodozaptivnoj izradi.
Električne instalacije postavljaju se tako da ne dođe do njihovog mehaničkog oštećenja usled radova u bunaru.