Skip to content

PETAR RAKAS – BLOGER

nastavnik tehnologije rada i prakse za učenike obrazovnog profila monter suve gradnje | licenca nastavnik praktične nastave građevinske struke | profesor suve gradnje | građevinski inženjer (7.1) izvođač radova | licenca za praktično obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu | Građevinska škola Beograd, ulica Hajduk Stankova 2, 11050 Beograd-Zvezdara | petarrakas@gradjevinska.edu.rs | 064-172-53-73

Menu
  • POČETAK
  • Blog
  • O meni
  • Upis
  • Monter suve gradnje
  • Izvođenje radova | Arhitektura
  • Bezbednost i zdravlje na radu
  • Promo
  • Predavanja i obuke
  • Knjige
  • Testovi
  • Mediji
  • Info
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • ENGLISH
  • Uplate / PayPal
Menu

21. avgust – Praznik Svetih Tumanskih Čudotvoraca, Svetog Zosima i Svetog Jakova

Posted on 21. August 2022.27. August 2022. by rakasrs-admin

21. avgust – Praznik Svetog Zosima i Svetog Jakova

 

 

Danas 21. avgusta praznik je Tumanskih Čudotvoraca, Svetog Zosima i Svetog Jakova.

Molitvama Svetog Zosima i Svetog Jakova neka nam Gospod Bog podari zdravlje, sreću, uspeh i pobede u životu. Amin.

 

 

Sveti Zosim i Sveti Jakov

Sveti Zosim Tumanski

 

O ži­vo­tu i pod­vi­zi­ma Pre­po­dob­nog Zo­si­ma Si­na­i­ta ne­ma sa­ču­va­nih isto­rij­skih po­da­ta­ka, osim na­rod­nih pre­da­nja o nje­go­voj ne­du­žnoj smr­ti, ko­ja su za­be­le­že­na tek u XIX ve­ku.

 

Pripada grupi monaha isihasta, poznatih pod imenom Sinaiti, koji su u vreme kneza Lazara, naselili Srbiju.

 

Ako uzme­mo kao tač­nu pret­po­stav­ku da je Pre­po­dob­ni Zo­sim bio uče­nik Gri­go­ri­ja Gor­njač­kog, on­da iz to­ga mo­že­mo za­klju­či­ti da je u Sr­bi­ju ve­ro­vat­no do­šao sa svo­jim uči­te­ljem u Gor­njač­ku kli­su­ru, oda­kle je vre­me­nom, že­le­ći usa­mlje­ni­ji i skro­vi­ti­ji ži­vot, pre­šao u Po­du­na­vlje, na­sta­niv­ši se u ne­pri­stu­pač­nim tu­man­skim šu­ma­ma, ko­je do da­nas po­sto­je.

 

Za me­sto svo­ga ti­ho­va­nja oda­brao je pe­ći­nu is­po­sni­cu u ko­joj je ure­dio pro­stor za ži­vot i bo­go­slu­že­nje.  Pod­vi­za­va­ju­ći se rev­no­sno i is­traj­no, ni­je ostao ne­po­znat na­ro­du, ko­ji je sa lju­ba­vlju za­pam­tio ime i me­sto nje­go­vog pod­vi­ga.

Izvor: https://manastirtumane.org/sveti-zosim-tumanski

 

 

Predanje o smrti prepodobnog Zosima

 

U na­ro­du bra­ni­čev­skog kra­ja ve­ko­vi­ma ži­vi pre­da­nje da se Pre­po­dob­ni Zo­sim Si­na­it upo­ko­jio ka­da ga je ne­ho­ti­ce ra­nio Mi­loš Obi­lić, ko­ji je imao dvor u ne­po­sred­noj bli­zi­ni ma­na­sti­ra Tu­ma­n i ko­ji je u nje­go­voj oko­li­ni obič­no lo­vio. Svi pu­to­pi­sci ko­ji su se na­šli u Tu­ma­nu to­kom XIX ve­ka sa ma­nje i vi­še de­ta­lja opi­sa­li su spo­me­nu­to pre­da­nje.

 

Pr­vi ko­ji je osta­vio sve­do­če­nje o Pre­po­dob­nom Zo­si­mu Si­na­i­tu bio je Jo­a­kim Vu­jić, ko­ji je ma­na­stir Tu­man po­se­tio 1826. go­di­ne. U krat­kom opi­su ma­na­stir­ske cr­kve be­le­ži da je u njoj grob sve­ti­te­lja Zo­si­ma Si­na­i­ta, ko­ji je na tom me­stu kao pu­sti­njak ži­veo i umro. Ime ma­na­sti­ra Tu­ma­na ne do­vo­di u ve­zu sa ne­ho­tič­nim ra­nja­va­njem i smr­ću Zo­si­mo­vom, već sa kne­že­vim po­zi­vom Mi­lo­šu da pre­ki­ne zi­da­nje ma­na­sti­ra („tu ma­ni“) ra­di na­do­la­ze­će tur­ske voj­ske ka Ko­so­vu.

 

Naj­da­lje u opi­su ra­nja­va­nja i smr­ti is­po­sni­ka Zo­si­me oti­šao je To­dor Vla­jić, ko­ji ka­že da je jed­nom pri­li­kom ku­pa­ju­ći se u svo­joj ba­nji Mi­loš za­čuo šu­šta­nje iz obli­žnje šu­me. Po­mi­sliv­ši da se ra­di o ne­koj di­vljoj ži­vo­ti­nji, is­pa­lio je iz lu­ka stre­lu u prav­cu oda­kle se šum čuo. Ka­da je po­šao da vi­di šta je ustre­lio, za­ču­dio se ka­da je za­te­kao ne­ko­li­ko ka­pi kr­vi, po ko­joj je po­znao da je ne­što sa­mo ra­nio. Po­šav­ši po tra­gu, ne­ma­lo se za­ču­dio i oža­lo­stio ka­da je ugle­dao mr­tvog pu­sti­nja­ka Zo­si­ma, ko­ji se pod­vi­za­vao u pe­ći­ni Ka­me­ni­ci, če­tvrt sa­ta ho­da ka pla­ni­ni od ma­na­sti­ra Tu­ma­na. Svoj ži­vot pro­vo­dio je is­po­snič­ki i pu­sti­njač­ki, do­šav­ši na to me­sto iz Si­naj­sko­ga ma­na­sti­ra, zbog če­ga je me­đu na­ro­dom u Sr­bi­ji bio ču­ven i uva­ža­van. Da bi is­ka­zao svo­je po­ka­ja­nje, Mi­loš po­dig­ne grob­ni­cu Pre­po­dob­nom Zo­si­mu, nad ko­jom, pret­hod­no ras­kr­čiv­ši šu­mu, po­če da gra­di cr­kvu. Zi­da­ju­ći cr­kvu u na­me­ri da je pre­da na upo­tre­bu mo­na­si­ma, Mi­loš iz­ne­nad­no pri­mi pi­smo od kne­za La­za­ra u ko­me mu je po­ru­če­no: „Tu ma­ni za­du­žbi­nu, no oma do­đi u Kru­še­vac, da se što pre po­so­ve­tu­je­mo, oće­mo li na Ko­so­vo pro­tiv ne­pri­ja­te­lja ići či­ni­ti za­du­žbi­nu, bra­ne­ći car­stvo i ote­če­stvo od pro­pa­sti.“ Sle­du­ju­ći ver­no na­lo­gu kne­za La­za­ra, sti­gav­ši do kro­va, ne do­vr­ši svo­ju za­du­žbi­nu.

 

Uzev­ši u ob­zir da je To­dor Vla­jić dve go­di­ne bo­ra­vio kao uči­telj u Tu­ma­nu, ra­zu­mlji­vo je da je za to vre­me mo­gao sa­svim do­bro upo­zna­ti isto­ri­ju ma­na­sti­ra i pre­da­nje na­ro­da o nje­go­vom na­stan­ku.

 

Ob­i­šav­ši 1852. go­di­ne ma­na­stir Tu­man, dr Aćim Me­do­vić, u Gla­sni­ku Srp­skog slo­ve­snog dru­štva za­pi­sao je da je Mi­loš Obi­lić iz me­sta Re­ke (da­na­šnje se­lo Dvo­ri­šte) u bli­zi­ni Go­lup­ca vla­dao oko­li­nom i u bli­zi­ni svo­ga dvo­ra na Sne­go­tin­skom po­to­ku na­pra­vio se­bi ba­nju, te da je čud­nim slu­ča­jem smrt­no ra­nio is­po­sni­ka oca Zo­si­ma i da je u spo­men ne­vi­no po­stra­da­log mo­na­ha po­di­gao ma­na­stir Tu­man. Me­do­vić je vi­deo i za­ru­še­nu ke­li­ju u ko­joj je Zo­sim oba­vljao bo­go­slu­že­nje.
Na­šav­ši se 1867. go­di­ne u ma­na­sti­ru Tu­man, Jo­sif Ve­se­lić be­le­ži pre­ma na­rod­nom ka­zi­va­nju za­pa­ža­nje go­to­vo iden­tič­no Vla­ji­će­vom, s tim da ga ši­ri de­ta­ljem da je Mi­loš Obi­lić za­te­kao smrt­no ra­nje­nog pu­sti­nja­ka Zo­si­ma i po­neo ga da bi mu uka­zao po­moć. Ka­da su sti­gli do da­na­šnje ma­na­stir­ske cr­kve sta­rac pot­pu­no iz­ne­mo­gav­ši re­če Mi­lo­šu: „Tu ma­ni me“ i upo­ko­ji se. U na­stav­ku da­je po­no­vljen Vla­ji­ćev opis, s tim što na­vo­di da je ime ma­na­sti­ra na­sta­lo i od sve­ti­te­lje­vih i ka­sni­jih kne­že­vih re­či „Tu ma­ni“.

U svo­me ču­ve­nom ra­du Kne­že­vi­na Sr­bi­ja, Mi­lan Đ. Mi­li­će­vić se ukrat­ko do­ta­kao opi­sa „Mi­lo­še­ve ba­nje“ kon­sta­tu­ju­ći da je Mi­loš tu ne­ho­ti­ce ustre­lio pu­sti­nja­ka Zo­si­ma i da bi se po­ka­jao po­di­gao je ma­na­stir Tu­man.

 

Isto­ri­jat ma­na­sti­ra u Bra­ni­če­vu, u Gla­sni­ku iz 1867. go­di­ne, pre­pri­ča­va ukrat­ko, bez na­vo­da iz­vo­ra, Vla­ji­će­vo iz­la­ga­nje o to­me da je Mi­loš lo­ve­ći ne­ho­ti­ce ra­nio pu­sti­nja­ka Zo­si­ma Si­naj­ca, pa je ra­di bla­go­slo­va na tom me­stu sa­zi­dao cr­kvu, ko­ju tek što je do­vr­šio do­bi kne­žev po­ziv za boj. Od re­či po­zi­va „Tu ma­ni“, osta­lo je ime ma­na­sti­ru.

 

Ar­hi­man­drit Ila­ri­on Ru­va­rac u opi­su ku­čaj­skih ma­na­sti­ra u Sta­ri­na­ru iz 1889. go­di­ne na­vo­di Pre­po­dob­nog Zo­si­ma me­đu osta­lim Si­na­i­ti­ma, uz po­na­vlja­nje pret­hod­nih iz­vo­ra o nje­mu (Gla­snik iz 1852. i 1867. go­di­ne i Mi­li­će­vi­ćev rad).

 

Fe­liks Ka­nic se pri­li­kom po­se­te ma­na­sti­ru Tu­ma­nu do­ta­kao već spo­me­nu­tih po­da­ta­ka o Pre­po­dob­nom Zo­si­mu, be­le­že­ći da je u vre­me ko­sov­ske bit­ke sta­rac ži­veo u skro­vi­toj će­li­ji i da je po­bo­žnog is­po­sni­ka za­lu­ta­lom stre­lom ra­nio Mi­loš Obi­lić. Na me­stu gde je sta­rac pao Mi­loš sa­gra­di bo­go­mo­lju, za vre­me grad­nje čuv­ši nat­pri­rod­ni glas „Tu ma­ni“. I za­i­sta po­tom do­bi­ja po­ziv od kne­za da se la­ti oruž­ja i kre­ne u boj. Ove po­dat­ke Ka­ni­cu je sa­op­štio na­me­snik ma­na­sti­ra Tu­ma­na Sa­va Mi­ha­i­lo­vić.

 

U za­pi­sa­nim na­rod­nim pre­da­nji­ma o Pre­po­dob­nom Zo­si­mu mo­že se ne­dvo­smi­sle­no za­klju­či­ti da je sve­ti­te­lje­vo ime ži­vo i po­zi­tiv­no za­pam­će­no u na­ro­du, te da je spo­men o nje­go­voj ne­sreć­noj smr­ti čvr­sto uko­re­njen i pre­no­šen s ko­le­na na ko­le­no, sa ma­nje ili vi­še de­ta­lja, što uglav­nom za­vi­si od ulo­že­nog vre­me­na i zna­ti­že­lje ono­ga ko­ji je za­pi­si­vao, ma­da i od upu­će­no­sti sa­go­vor­ni­ka na ko­je se na­i­la­zi­lo.

 

Vekovima je grob, kasnije mošti prepodobnog Zosima, u velikom poštovanju naroda. O tome su i zapisana svedočanstva.

 

Sveti Jakov

 

Prepodobni Jakov (u svetu Radoje Arsović) rođen je 1894. Godine u selu Kušići nadomak Ivanjice. Posle osnovnog obrazovanja, željan nauke i saznanja otisnuo se iz domovine u francusku, gde je uspešno završio studije i stekao dva doktorata. Jedan iz oblasti filosofije na Sorboni u Parizu, a drugi iz oblasti prava u Mompeljeo. Radio je kao službenik u diplomatiji kraljevine Jugoslavije u Francuskoj. Izvor: https://manastirtumane.org/sveti-jakov

 

Odmarajući 30-ih godina XX veka u Vrnjačkoj Banji, našao se prilikom održavanja sabora bogomoljačkih bratstava Srbije. Zadivio se propovedima Sv. Vladike Nikolaja i sveštenstva, a posebno besedom jednog prostog Srpskog seljaka. Dotakavši ga tom prilikom blagodat Božija, napustio je službu i svetovni život i došao je kod Sv, vladike Nikolaja sa molbom da bude iskušenik. Nakon dugog ispitivanja Vladika ga je primio.

 

Kao iskušenik prošao je sva monaška poslušanja. Kao jednom doktoru nauka nije mu padalo teško da riba toalete, čisti krompir i sl. Strogo se podvizavao, slabo se i oskudno hranio,  neretko otpacima od trpeze. Imao je samo dva para iznošenih mantija. Nikada nije lezao u postelju, već se molitveno odmarao. Odlikovao se neobičnim darom ćutljivosti.

 

Pre drugog svetskog rata, bio je urednik Hrišćanskog misionara, a pred sam rat i u toku njega, bio je vatreni propovednik vere, ukrašen ravnoapostolnom revnošću. Stekavši mnoge duhovne darove, bio je i prozorljiv. Predvideo je oba bombardovanja Beograda, bombardovanje manastira Žiče i dr.

 

U toku rata živeo je u manastiru Ljubostinji, gde je upamćen kao veliki podvižnik. Mučen od komunista, ispovednički se upokojio, nakon žćestokog batinanja u selu Rabrovu, u februaru 1946. godine. Po sopstvenom zaveštanju sahranjen je u manastiru Tumanu. Mošti su mu otkrivene 21. oktobra 2014. godine.

 

 

 

 

 

Post Views:449

Related

Petar Rakas – Bloger

profesor suve gradnje | nastavnik tehnologije rada i prakse – Građevinska škola Beograd | građevinski inženjer (7.1) izvođač radova | savetnik za bezbednost i zdravlje na radu

Kategorije

  • Analitika
  • Bezbednost i zdravlje na radu | Podsetnik
  • Zaštita na radu | Podsetnik
  • Zaštita od požara | Podsetnik
  • Izvođač radova | suva gradnja | arhitektura
  • Knjiga | Bezbednost i zdravlje na radu – Gradilišta
  • Knjiga za montere suve gradnje | gips enterijeri
  • Procena rizika
  • Upis | Građevinska škola Beograd
  • Komentari
  • Obaveštenja
  • Podsetnik
  • Prva pomoć
  • Sveti Sava

Veličina fonta

A Decrease font size. A Reset font size. A Increase font size.

Oznake

Zaštita, bezbednost i zdravlje Manastir Tumane autorske fotografije bezbednost i zdravlje na radu građevinski radovi život i zdravlje zaštita na radu - gradilišta monter suve gradnje prva pomoć procena rizika

Srpska azbuka | Latinički alfabet

SRB  |  SRB

Translate

A B V G D … – A Be Ce Č Ć D …

SRPSKA AZBUKA  |  LATINIČKA ABECEDA

U našoj školi od 2003

Petar Rakas, profesor suve gradnje / nastavnik prakse za učenike obrazovnog profila monter suve gradnje - Građevinska škola Beograd - JAVITE SE - iz Srbije 064-172-53-73 | iz inostranstva Viber / WhatsApp +381-64-172-53-73

Partner naše škole od 2003 Knauf Srbija

Knauf GIPS - Knauf sistemi suve gradnje - plafonski, zidni i podni sistemi od gipsanih ploča, potkonstrukcije i izolacije.

20 GODINA SUVE GRADNJE – NAŠ POSAO – NAŠA ŠKOLA

Petar Rakas, profesor suve gradnje, nastavnik tehnologije rada i prakse | građevinski inženjer 7.1 | savetnik za bezbednost i zdravlje na radu

Praksa u školskoj radionici

Monteri suve gradnje - praksa u školskoj radionici - Petar Rakas, profesor suve gradnje / nastavnik prakse

Praksa na gradilištu

Petar Rakas, građevinski inženjer 7.1 izvođač radova / nastavnik prakse - sa majstorima i učenicima

I mesto u EVROPI

2008 godine - Prvo mesto za ekipu SUVA GRADNJA SRBIJA na Međunarodnom takmičenju mladih montera suve gradnje starosti do 21 godine života, koji su završili školu suve gradnje - Petar Rakas, nastavnik prakse u sredini, levo takmičar Aleksandar Gajić, desno takmičar Boris Stanković, sa predstavnicima Građevinske škole Beograd (levo Boško Uskoković nastavnik, desno Momir Andesilić direktor) i drugi red s leva na desno predstavnici KNAUF SRBIJA Srđan Gočić, Nebojša Stanković i Goran Stojiljković. Ovim uspehom Građevinska škola u Beogradu promovisana je i kao Beogradska škola suva gradnje na najbolji mogući način.

Nagrada Knauf Akademije za suvu gradnju 2017

S leva na desno arhitekta Đuzepe Manara (Manara & Partners, Roma, Italy), Petar Rakas, profesor suve gradnje i prakse; Tatjana Đorđević (menadžer jedinice za upravljanje projektima Ministarstva zdravlja Republike Srbije), i Goran Stojiljković, tehnički rukovodilac Knauf suva gradnja.

Srbija Vicešampion Evrope

Tim SUVA GRADNJA SRBIJA je VICEŠAMPION EVROPE od 2019 godine. Na fotografiji svi takmičari u Salcburgu u Austriji.

Od 2019 vicešampioni Evrope – TIM SUVA GRADNJA SRBIJA

Aktuelni vicešampioni Evrope od 2019 - Knauf Junior Trophy Austria 2019 - Međunarodno takmičenju u suvoj gradnji mladih majstora Evrope do 21 godine života - SRBIJA II MESTO. TIM SUVA GRADNJA SRBIJA: Nikola Stanković i Lazar Trišić - takmičari, Petar Rakas, profesor suve gradnje, Nebojša Stanković instruktor - Knauf Srbija

Petar Rakas

Petar Rakas, savetnik za BZR
Nacionalno priznanje iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu - Plaketa "28. april" 2021

Nacionalno priznanje iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu – Plaketa “28. april” 2021

Petar Rakas, profesor suve gradnje / nastavnik prakse, savetnik za bezbednost i zdravlje na radu

Nacionalno priznanje | Petar Rakas

Dobitnici nacionalnih priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu za 2021 godinu, održano 28 aprila 2022 godine u Beogradu. Petar Rakas, savetnik za bezbednost i zdravlje na radu (zadnji red treći s leve strane)

Skorašnji članci

  • Potrebe radnog mesta za obrazovni profil – monter suve gradnje
  • SREĆNA SRPSKA NOVA 2023 GODINA
  • Hristos se rodi!!!
  • Srećan i Blagosloven Badnji dan!!!
  • Srećna Nova 2023 godina

Dr Miroslav Jonev stomatolog

Todora Dukina 72, Beograd, Voždovac, mob. 065-680-56-76 – JAVITE SE

Meta

  • Log in
  • Entries feed
  • Comments feed
  • WordPress.org

BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU

Petar Rakas, savetnik za bezbednost i zdravlje na radu

Pretraga

Arhive

Na društvenim mrežama

Podeli

Najčitanije objave

  • Upis (1,219)
  • MOJA SUVA GRADNJA (867)
  • Knjige (827)
  • UPIS 2022 – SUVA GRADNJA – Građevinska škola Beograd – majstor (3 stepen), izvođač radova/tehničar (4 stepen), poslovođa (5 stepen), preduzetnik (744)
  • Monter suve gradnje (722)

SRB azbuka – SRB latinica

SRB  |  SRB

Pretraga

Najnovije objave

  • Potrebe radnog mesta za obrazovni profil - monter suve gradnje

  • SREĆNA SRPSKA NOVA 2023 GODINA

  • Hristos se rodi!!!

  • Srećan i Blagosloven Badnji dan!!!

  • Srećna Nova 2023 godina

Pretraga …

Podeli ….

SRBI(CA) – LATINI(CA)

Ćirilica  |  Latinica

Podeli …

Pretraga

Petar Rakas
© 2023 PETAR RAKAS – BLOGER | Powered by Superbs Personal Blog theme

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Read More

In case of sale of your personal information, you may opt out by using the link Do Not Sell My Personal Information

Accept Decline Cookie Settings
I consent to the use of following cookies:
Cookie Declaration About Cookies
Necessary (0) Marketing (0) Analytics (0) Preferences (0) Unclassified (0)
Necessary cookies help make a website usable by enabling basic functions like page navigation and access to secure areas of the website. The website cannot function properly without these cookies.
We do not use cookies of this type.
Marketing cookies are used to track visitors across websites. The intention is to display ads that are relevant and engaging for the individual user and thereby more valuable for publishers and third party advertisers.
We do not use cookies of this type.
Analytics cookies help website owners to understand how visitors interact with websites by collecting and reporting information anonymously.
We do not use cookies of this type.
Preference cookies enable a website to remember information that changes the way the website behaves or looks, like your preferred language or the region that you are in.
We do not use cookies of this type.
Unclassified cookies are cookies that we are in the process of classifying, together with the providers of individual cookies.
We do not use cookies of this type.
Cookies are small text files that can be used by websites to make a user's experience more efficient. The law states that we can store cookies on your device if they are strictly necessary for the operation of this site. For all other types of cookies we need your permission. This site uses different types of cookies. Some cookies are placed by third party services that appear on our pages.
Cookie Settings

Do you really wish to opt-out?

Scroll Up